Raspad Sovjetskog Saveza
Raspad Sovjetskog Saveza
Raspad Sovjetskog Saveza započeo je krajem 1980-ih, a bio je potpun kad se zemlja 25. prosinca 1991. raspala na 15 neovisnih država. To je značilo kraj hladnog rata između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država.
Mihail Gorbačov postaje glavnim tajnikom Mihail Gorbačov izabran je za generalnog tajnika Sovjetskog Saveza 1985. Kad je preuzeo gospodarstvo Sovjetskog Saveza bilo je u lošem stanju i njegova je ideja bila reformirati gospodarstvo i modernizirati političku situaciju u zemlji.
Zastava Sovjetskog Saveza
Volumen i Perestrojka Postojale su dvije glavne platforme Gorbačovljeve reforme. Prvo je nazvao Glasnost. Glasnost je dopustila veću slobodu govora i otvorenost u vladi. Vladini službenici odgovarali bi narodu za svoje postupke. Iako je Glasnost bila dobra stvar za ljude, ona je također omogućila ljudima da prosvjeduju i da mediji prvi put izvještavaju o problemima. Mnoge su udaljene države iskoristile ovu novu pronađenu slobodu da izraze svoju želju za neovisnošću.
Druga velika reforma zvala se Perestrojka. Perestrojka je značila 'restrukturiranje'. Gorbačov je želio restrukturirati sovjetsku ekonomiju kako bi djelovala učinkovitije. Dopustio je neko privatno vlasništvo i oslobodio neke od strogih kontrola koje je vlada imala nad gospodarstvom. Međutim, ljudi i gospodarstvo Sovjetskog Saveza bili su navikli da vlada čini sve. Stvari su se pogoršale prije nego što su postale bolje.
Baltička regija S novom pronađenom slobodom Gorbačovljevih reformi, neke su se sovjetske države počele buniti. Prve države koje su zahtijevale svoju slobodu bile su baltičke države Estonija, Litva i Latvija.
Širi se nacionalistički pokret Uskoro je više država poželjelo njihovu neovisnost, uključujući Armeniju, Moldaviju, Ukrajinu i Gruziju. Središnja vlada Sovjetskog Saveza počela je osjećati pritisak tolikih država koje su željele neovisnost.
Pokušaj preuzimanja vlade Kad je komunistička vlada na rubu propasti, sovjetski tvrdolinijaši odlučili su krenuti u akciju. U kolovozu 1991. oteli su Gorbačova i objavili svijetu da je previše bolestan da bi mogao vladati njime. Oni bi preuzeli. Kad su sovjetski građani počeli prosvjedovati, tvrdolinijaši su pozvali vojsku da ih zatvori. Međutim, vojnici su odbili pucati i uhititi vlastiti narod. Bez vojske koja ih je podržala, preuzimanje nije uspjelo.
Sovjetski Savez se raspada 24. prosinca 1991. Sovjetski Savez je raspušten. Istodobno je Mihail Gorbačov najavio ostavku. Sovjetski Savez podijeljen je u 15 zasebnih neovisnih zemalja, uključujući:
- Armenija
- Azerbejdžan
- Bjelorusija
- Estonija
- Gruzija
- Kazahstan
- Kirgistan
- Latvija
- Litva
- Moldavija
- Rusija
- Tadžikistana
- Turkmenistan
- Ukrajina
- Uzbekistana
Činjenice o raspadu Sovjetskog Saveza - Prema međunarodnom pravu, Rusija smatrala se državom nasljednicom Sovjetskog Saveza. To je značilo da je zadržalo nuklearno oružje i sjedište Sovjetskog Saveza u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
- Mnoge stare države Sovjetskog Saveza još uvijek imaju jake ekonomske međusobne veze.
- Neke od novih zemalja imaju demokratske vlade, dok su druge još uvijek pod autoritarnom vlašću.
- Jedna od Gorbačovljevih reformi bila je ograničiti konzumaciju alkohola nastojeći smanjiti alkoholizam u Sovjetskom Savezu.
- Boris Jeljcin bio je prvi predsjednik Rusije nakon prekida.