Kraj prvog svjetskog rata i poslijeratni rat

Kraj prvog svjetskog rata i poslijeratni rat

Posljednje bitke

U kolovozu 1918. saveznički zapovjednici na zapadnoj fronti odlučili su prijeći u ofenzivu. Počevši od 8. kolovoza, vođena je serija borbi pod nazivom Stodnevna ofenziva. Te su bitke uključivale bitku kod Amiensa, Drugu bitku na Sommi i nekoliko bitaka duž njemačke linije Hindenburg. Nijemci su potisnuti iz Francuske i prisiljeni su se povući natrag u Njemačku.

Dan primirja nepoznat
Ljudi koji slave nakon primirja
Primirje

Do kraja Stoodnevne ofenzive njemačke su snage bile iscrpljene i ponestajalo im je hrane i zaliha. 11. studenog 1918. zatražili su primirje. Primirje je kada se obje strane dogovore da se prestanu boriti dok se pregovara o mirovnom sporazumu. Saveznici su pristali na primirje i u 11 sati, 11. studenoga 1918., završile su se borbe u Prvom svjetskom ratu.

Pregovori o ugovoru

Saveznički narodi sastali su se u Parizu na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine kako bi odlučili o sudbini Njemačke i središnjih sila. Iako je niz država sudjelovao u pregovorima, glavne odluke i rasprave vodili su čelnici država 'velike četvorke' među kojima su bili Georges Clemenceau (premijer Francuske), David Lloyd George (premijer Velike Britanije), Woodrow Wilson (predsjednik Sjedinjenih Država) i Vittorio Orlando (premijer Italije).


Velika četvorkaEdwarda N. Jacksona
Svaka od četiri nacije imala je različita mišljenja o tome kako se treba ponašati prema Njemačkoj. Predsjednik Woodrow Wilson smatrao je da je najbolje rješenje uključiti njegovo Četrnaest bodova . Smatrao je da Njemačku ne treba kriviti za rat niti prestrogo kažnjavati. Međutim, francuski premijer Georges Clemenceau smatrao je da je Njemačka odgovorna za rat te da treba preuzeti krivnju i biti prisiljen platiti velike odštete.

Versajski ugovor

Versajski ugovor potpisan je između savezničkih sila i Njemačke 28. lipnja 1919. Time je službeno završen I. svjetski rat. Ugovor je bio izuzetno oštar prema Njemačkoj. Prisilila je Njemačku da 'prihvati odgovornost za nanošenje svih gubitaka i štete' u ratu. Njemačka je bila prisiljena razoružati se, ustupiti zemlju Francuskoj i platiti odštetu od 132 milijarde maraka (oko 442 milijarde dolara u novcu iz 2014.).

Nove nacionalne granice

Karta Europe značajno se promijenila nakon I. svjetskog rata. Stvoreno je nekoliko novih neovisnih zemalja, uključujući Poljsku, Finsku, Jugoslaviju i Čehoslovačku. Rusija je postala Sovjetski Savez, a Osmansko Carstvo je kasnije postalo zemlja Turska. Njemačka je također morala Francuskoj ustupiti pokrajine Elzas-Lorena.

Liga naroda

U sklopu Pariške mirovne konferencije osnovana je organizacija pod nazivom Liga naroda. Liga nacija osnovana je u nastojanju da uspostavi svjetski mir. Zemlje članice su se nadale spriječiti ratove pomažući u rješavanju sporova između zemalja. Liga je također imala za cilj uspostaviti poštene uvjete rada, poboljšati globalno zdravlje, kontrolirati globalnu trgovinu oružjem i zaštititi manjine u Europi. Liga je službeno osnovana Versajskim ugovorom i imala je 42 zemlje članice utemeljiteljice.

Zanimljivosti o kraju Prvog svjetskog rata
  • Sjedinjene Države nisu potpisale Versajski ugovor, već su uspostavile vlastiti ugovor s Njemačkom.
  • Sjedinjene Države također se nisu pridružile Ligi nacija koju je prvi uveo američki predsjednik Woodrow Wilson u svojih četrnaest točaka.
  • O reparacijama koje je Njemačka dugovala Versajskim ugovorom pregovarano je nekoliko puta i konačno su isplaćene tek nakon Drugi Svjetski rat .
  • Četiri Europska carstva nestala su nakon Prvog svjetskog rata, uključujući Njemačko, Rusko, Osmansko i Austrougarsko carstvo.