Svjetlo
Znanost o svjetlu
To nije lako pitanje. Svjetlost nema masu i zapravo se ne smatra materijom. Pa postoji li uopće? Naravno da ima! Bez svjetla ne bismo mogli živjeti. Danas znanstvenici kažu da je svjetlost oblik energije načinjene od fotona. Svjetlost je jedinstvena po tome što se ponaša i kao čestica i kao val.
Zašto svjetlost prolazi kroz neke stvari, a ne kroz druge?
Ovisno o vrsti materije s kojom dolazi u kontakt, svjetlost će se ponašati drugačije. Ponekad će svjetlost prolaziti izravno kroz materiju, poput zraka ili vode. Ova vrsta materije naziva se prozirnom. Ostali predmeti u potpunosti odražavaju svjetlost, poput životinje ili knjige. Ti se objekti nazivaju neprozirnim. Treća vrsta predmeta čini i jedno i drugo i ima tendenciju da rasipa svjetlost. Ti se objekti nazivaju prozirnim objektima.
Svjetlost nam pomaže da preživimo
Bez sunčeve svjetlosti naš bi svijet bio mrtvo mračno mjesto. Sunčeva svjetlost nam pomaže ne samo da vidimo (što je i prilično dobro). Sunčeva svjetlost održava Zemlju toplom, pa to nije samo smrznuta lopta u svemiru. Također je glavna komponenta fotosinteze, čime raste većina biljnog života na Zemlji i dobiva hranjive sastojke. Sunčeva svjetlost izvor je energije kao i izvor vitamina D za ljude.
Brzina svjetlosti
Svjetlost se kreće najbržom poznatom brzinom u svemiru. Ništa se ne kreće brže od (ili čak ni blizu) brzine svjetlosti. U vakuumu, gdje je nema što usporiti, svjetlost putuje 186.282 milje u sekundi! Wow, to je brzo! Kad svjetlost putuje kroz materiju, poput zraka ili vode, usporava neke, ali je i dalje prilično brza.
Da bismo vam dali ideju o brzini svjetlosti, dat ćemo vam nekoliko primjera. Sunce je gotovo 93 milijuna milja od Zemlje. Potrebno je oko 8 minuta da svjetlost dođe od Sunca do Zemlje. Potrebno je oko 1,3 sekunde da svjetlost prijeđe s Mjeseca na Zemlju.
Prelamanje
Svjetlost obično putuje ravnom putanjom koja se naziva zraka, međutim, prolazeći kroz prozirne materijale, poput vode ili stakla, svjetlost se savija ili okreće. To je zato što različiti materijali ili mediji imaju različite kvalitete. U svakoj vrsti medija, bilo da se radi o zraku ili vodi ili staklu, promijenit će se valna duljina svjetlosti, ali ne i frekvencija. Kao rezultat, promijenit će se smjer i brzina putujućeg svjetlosnog vala i čini se da se svjetlost savija ili mijenja smjer.
Jedan od primjera loma je prizma. Prizme su jedinstvene po tome što se svaka boja svjetlosti lomi pod različitim kutom. Tako može uzeti sunčevu bijelu svjetlost i poslati svjetlost raznih boja.
Leće koriste refrakciju kako bi nam pomogle da vidimo stvari. Teleskopi nam pomažu da vidimo stvari daleko, a mikroskopi nam omogućuju da vidimo vrlo male stvari. Čak se i naočale koriste lomom kako bismo jasnije mogli vidjeti svakodnevne stvari.
